Bomba za zločinca iz Buče FOTO/VIDEO
U to vreme, u restoranu Balzi Rosi, koji se nalazio u prizemlju zgrade, održavao se privatni događaj. Prema podacima Nacionalnog antiterorističkog komiteta, u napadu su poginule tri osobe, a povređeno je više od dvadeset.
Eksplozivnu napravu je u restoran dopremio kurir, koji je bio među poginulima, kao i radnik obezbeđenja koji ju je sprečio da uđe u zgradu.
Restoran je navodno slavio rođendan načelnika Vazduhoplovnih snaga Rusije, general-potpukovnika Aleksandra Čajka: 27. jula je napunio 55 godina, a na bini restorana se može videti natpis „Aleksandar 55“.
Izvori na provladinim Telegram kanalima takođe tvrde da je proslava u Balzi Rosiju bila posvećena načelniku Vazduhoplovnih snaga, piše ruski nezavisni portal Meduza. Kao uzrok eksplozije prvobitno je navedena eksplozija gasne opreme u kuhinji restorana. Međutim, Nacionalni antiteroristički komitet ubrzo je izvestio da je na ulazu restorana detonirana bomba domaće izrade nakon što je žena pokušala da je prokrijumčari. Obezbeđenje ju je sprečilo da uđe. I žena i još jedan gost su poginuli. Dvadeset jedna osoba je povređena.
Prema pisanju Komersanta, eksplozija se dogodila tokom privatne zabave koja je bila „strogo čuvana“. Bomba sa metalnom kuglom detonirana je daljinski. Prema preliminarnim izveštajima, dostavljačica verovatno nije bila svesna sadržaja kutije, tvrdeći da je donela poklon.
Čajko east2west news / WillWest News / Profimedia
Aleksandar Čajko – ako je zaista bio meta napada – postao je jedan od generala najvišeg ranga na koje je pokušan atentat od početka ruskog rata sa Ukrajinom. Čajko je imenovan za načelnika Vazdušno-desantnih snaga tek u maju 2026. godine, ali pre toga nije samo imao čin generala, već je obavljao i vodeće pozicije u najvažnijim i politički najznačajnijim oblastima za Rusku Federaciju: rukovodio je vojnom operacijom u Siriji i ruskom ofanzivom u Kijevskoj oblasti 2022. godine. Optužen je za brojne ratne zločine i nalazi se na sankcionim listama Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, a takođe je odlikovan i titulom Heroja Rusije (od 2020. godine).
Prema otvorenim izvorima, Aleksandar Jurjevič Čajko ima tipičnu vojnu biografiju. Rođen je 27. jula 1971. godine u Golicinu, Moskovska oblast. Završio je Suvorovljevo vojno učilište u Moskvi 1988. godine i služio je kao kadet. Godine 1992. poslat je u Nemačku u sastav Zapadne grupe snaga. Zatim se vratio u Rusiju i služio u Moskovskom vojnom okrugu, gde je obavljao funkciju komandanta 2. Tamanske divizije. Čajko je 2001. godine diplomirao na Frunzeovoj akademiji, a 2012. godine na Generalštabnoj vojnoj akademiji, koja obučava visoke oficire. 2013. godine je unapređen u general-majora i komandovao je 1. tenkovskom armijom do 2017. godine (istom onom čija su dokumenta dospela u ruke Oružanih snaga Ukrajine nakon povlačenja ruskih trupa tokom Kijevske operacije i postala dragoceni izvor informacija o gubicima ruskih oružanih snaga).
Čajkovo ime se pominje u medijima u vezi sa dve epizode. Prva je njegova služba u Siriji, gde je više od godinu dana (od septembra 2019. do novembra 2020. godine, a zatim i nekoliko meseci 2021. godine) komandovao celom grupom ruskih oružanih snaga u zemlji. Na toj poziciji, Čajko je zamenio general-potpukovnika Andreja Serdjukova, čiji je prethodnik bio Sergej Surovikin.
Human Rights Watch je 2020. godine objavio izveštaj u kojem su detaljno opisane akcije ruskih trupa, uključujući Čajka, u Siriji. Prema podacima grupe za ljudska prava, tokom vremena kada su Surovikin, Serdjukov i Čajko predvodili rusku grupu, najmanje 1.600 civila je ubijeno u borbama, prvenstveno u regionu Idlib i okolnim područjima. To uključuje napade na bolnice koje su ruske snage izvršile tokom mandata Čajkova. Human rights watch je dokumentovao ukupno 46 napada na mete gde nisu otkrivene neprijateljske trupe ili vojna oprema. Ovo, prema organizaciji, isključuje slučajnu prirodu takvih napada na civilne mete.
Nema detalja koji povezuju operaciju sa Čajkovim naređenjima
Međutim, aktivisti za ljudska prava nisu uspeli da otkriju nikakve konkretne detalje koji povezuju operacije sa Čajkovim naređenjima. Na sastancima Saveta bezbednosti UN i dve sednice Saveta za ljudska prava iznete su optužbe za nezakonite napade na škole i bolnice. Rusija je imala koordinate bolnica putem mehanizma UN za sprečavanje sudara, a ipak je izvršila napade na te objekte. Štaviše, u januaru 2020. godine, Čajko je lično obavestio ruskog predsednika Vladimira Putina i tadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua o napretku operacija. Pod ovim okolnostima, teško je zamisliti da nije bio svestan akcija sopstvenih trupa i da nije bio odgovoran za brojne napade na civilne mete. Međutim, nakon službe u Siriji, Čajko nije suđen, već je postao Heroj Rusije – titula koju mu je dodelio Vladimir Putin 2020. godine.
Možda vas zanima
Putine, još jedan general ti je na meti? FOTO/VIDEO
Eksplozija koja je u subotu uveče odjeknula u restoranu „Balzi Rossi“ u centru Moskve izazvana je eksplozivnom napravom, a jedna od mogućnosti koju bi istražitelji mogli da ispituju jeste da je napad bio usmeren na visokog oficira ruskih oružanih snaga.
8:51
2.8.2026.
23 h
U junu 2022. godine, Velika Britanija je dodala Aleksandra Čajka na svoju listu osoba koje podležu sankcijama zbog pružanja pomoći režimu Bašara el Asada, ali bez navođenja konkretnih zločina za koje je optužen, prema Meduzi. Aktivnosti Čajkovskog kao komandanta grupe vojnika koja je napredovala ka Kijevu u februaru-martu 2022. su nešto poznatiji.
Brojni ratni zločini protiv civilnog stanovništva zabeleženi u Buči i drugim lokacijama severozapadno od Kijeva, uključujući ubistva i mučenja, počinili su ruski vojnici pod Čajkovom vrhovnom komandom. Da su se ubistva dogodila tokom okupacije ovih naselja od strane ruskih trupa (a da kasnije nisu inscenirana) dokazane su brojnim nezavisnim istragama, uključujući i Meduzu. Obim umešanosti Aleksandra Čajka u ono što se dešavalo pod njegovom komandom na okupiranoj teritoriji u to vreme nije jasan. Ukrajinski tužioci tvrde da nemaju dokaze da je Čajko naredio konkretne zločine, ali je jasno da su počinjeni pod njegovim vođstvom.
„Svi se ponašaju kako treba“
Otvoreni izvori ukazuju bar na sledeće: U martu 2022. godine, čak i pre nego što su se ruske trupe povukle iz Kijeva, Čajko je posetio selo Zdviževka, gde je uspostavljen komandni centar za snage koje napreduju ka Kijevu sa severozapada. Tamo je Čajko odlikovao ruske vojnike koji su učestvovali u kijevskoj operaciji. „Sve jedinice, sve divizije, postupaju onako kako su obučene“, rekao je u videu 24. marta. „Svi se ponašaju kako treba. Ponosan sam na njih.“
Tokom ofanzive, Čajko je očigledno proveo značajno vreme u Zdviževki, što znači da je mogao imati direktno saznanje o tome šta se dešava na terenu. Leta 2022. godine, kada su novinari Asošijejted presa sprovodili detaljnu istragu o ruskim vojnim zločinima u blizini Kijeva, generala su identifikovali lokalni stanovnici sa fotografija.
Novinari AP-a utvrdili su da su se ubistva najmanje tri osobe (Nikolaj Moroz, Andrej Voznjenko i Mihail Gončar) dogodila na imanju kuće u Zdviževki koju su često posećivali ruski vojnici. Londonski tink-tenk RUSI, koji je ispitao kopije ruskih ofanzivnih planova, tvrdi da je naređenje za blokiranje i uništavanje „nacionalističkog otpora“ tokom ofanzive u blizini Kijeva izdato na komandnom nivou, a ne od strane izvršne vlasti. Vojnici su koristili liste koje je sastavila ruska obaveštajna služba i sprovodili su racije, pretražujući naselja kako bi identifikovali i neutralisali svakoga ko bi mogao predstavljati pretnju.
Prema rečima Džeka Votlinga, višeg istraživača u RUSI-ju, koji je podelio borbene planove sa novinarima AP-a, ta naređenja su napisana na Čajkinom nivou, pa je morao da ih vidi i potpiše. SBU je 2025. godine objavila ranije nepoznat audio snimak na kojem se navodno vidi Aleksandar Čajko kako izdaje naređenja za napade na naseljena područja zapadno od Kijeva u martu 2022. godine: grad Malin i selo Teteivske. Konkretno, on naređuje jurišnim avionima da „gađaju selo Teteivske u 5:30 ujutru, mora biti zbrisano sa lica zemlje“.
Pored avijacije, napad je trebalo da uključi raketnu artiljeriju – odnosno Grad, Uragan i slične sisteme namenjene za napade na to područje.
Izvor: b92.net

