Aranđelovac

Žetva u punom jeku

Topola – Zvuk kombajna čuje se na sve strane, žetva je u toku. Visoke dnevne temperature i sunce pomogli su ratarskim kulturama

žetva u toku, foto: Marija Lazarević
kao što su ječam, ovas, pšenica da što bolje uzre i da se žetva obavi na vreme. Poljoprivrednici nisu zadovoljni niskom otkupnom cenom pšenice koja je ove godine 16 dinara po kilogramu. Kako kažu dok se odbije vlaga, urodica onda bukvalno cena padne na 12-13 dinara što nije dovoljno ni za osnovne troškove ulaganja, a pšenica je kultura koja zahteva dosta hraniva da bi donela dobar rod. Nisu zadovoljni ni kombajneri jer samo održavanje kombajna je skupo. Jedan od njih Milinko Jovanović iz sela Pavlovac pored Natalinaca kombajn ima već 17 godina.

,,U početku mi je trebalo oko 500 evra da pripremim kombajn za žetvu, a taj novac još uvek nisam uspeo da povratim“, priča Milinko objašnjavajući da je kombajn velika mašina koja mnogo troši, često se kvari a mnogo ulaganja treba za održavanje.

On navodi da ljudi nemaju novca i da je izuzetno teško naplatiti žetvu.

,,Cena kombajniranja je 10.000 po hektaru ali još uvek po selima prisutan je onaj stari metod naplaćivanja koji je nekada bio prisutan, a to je rad umesto novca. Ljudima je lakše da nešto pomognu i odrade u zamenu za novac”, kaže kombajner Milinko.

Žetva nije kraj kada je ova kultura u pitanju jer se slama koja ostaje mora izbalirati što je još jedan dodatni trošak domaćinima, a slama se teško prodaje jer nije toliko tražena u stočarstvu.

Žetva žitarica u punom jeku, foto: Marija Lazarević

Domaćini se ipak odlučuju da zaseju samo onoliko koliko im je potrebno za ličnu upotrebu jer nemaju prevelikih ulaganja ni dodatnih troškova. pa se nekako uklapaju.

Veoma bitno, a poljoprivrednicima najmanje važno je šta uraditi sa strništem odnosno žetvenim ostatkom na njivi koji domaćini uglavnom pale što nikako ne treba da se radi. Opasnost od požara se povećava naročito pri visokim temperaturama, paljenjem se uništava površinski sloj zemljišta što narušava strukturu zemljišta i gube se hraniva.

Preporuka domaćinima je da zaoru ostatke posle žetve jer na taj način popravljaju zemljište a i čuvaju okolinu jer nema dima niti opasnosti od požara.

Marija Lazarević/GZS